‘Slavonijo, najljepša zemlja si ti
U tebi sunce sja i zlatno klasje zri.
Kad vjetrić blag Slavonijom piri,
Mirise šuma nosi i pjesmu ratara širi.
Volim te zemljo mila, ravna Slavonijo
I tvoje rodne njive, moja Šokadijo.’
Prošle pedagoške godine započeli s provođenjem projekta ‘Slavonija u srcu’, gdje nam je glavna misao vodilja bila da dijete ima pravo znati svoje porijeklo i kulturu. O svom porijeklu, baštini i tradiciji učimo od malih nogu. Kao i nekada, te se vrijednosti prenose s koljena na koljeno. Naše bake koje imaju puno starina, a roditelji čuvaju te starine:
˝…Što su nekada pjevali, plesali, oblačili naši stari? Kako su živjeli i što radili? Kako su se djeca igrala?˝
Želimo pokazati da je tradicija i bogatstvo Slavonije veliko. U ranom periodu dječjeg razvoja je nužno djetetu pokazati odakle je došlo, što je njegova tradicija, koji su njegovi običaji. Sve igre koje su igrala djeca nekada želimo približiti i u urbanu sredinu dovesti našu Slavoniju.
Aktivnosti i sadržaji tradicijske kulture u starijoj i mlađoj skupini svakodnevno su prisutni. U starijoj skupini dječji doživljaji su obogaćivani kroz brojne aktivnosti i projekte koje je teško odvojiti jer je sve protkano duhom tradicije: ˝Jesen u Slavoniji˝; ˝Jesen u polju, voćnjaku i vrtu˝; ˝Zima nekada i danas˝; ˝Šuma čista-šuma blista˝; ˝Igre djece˝; ˝Slavonski običaji, pjesme, plesovi˝; ˝Slavonska narodna i kulturna baština˝; ˝Božić nekada i sada˝…
U mlađoj skupini smo također uživali u igri jesenskim lišćem te mirisima, oblicima i bojama slavonske jeseni i zime. Družili smo se s dječjim pjesnikom, posjetili školsku knjižnicu. Bogatili smo naše doživljaje slavonskim pjesmama i plesovima, običajima, tradicijskim dječjim igrama. Brojnim predbožićnim običajima našeg kraja, iščekivali smo Božić, veselili se Svetom Nikoli, bojali se Krampusa i Baba Luce, radovali se Božiću.
![]() |
|||
U jaslicama, iako najmanji, znamo biti najglasniji, a svi nam kažu da smo ‘najslađi’. Još puno toga moramo naučiti, zato doživljavamo i spoznajemo svijet oko sebe svim osjetilima. Istražujemo: ˝Moje tijelo˝; ˝Što mogu moje ručice˝; ˝Čemu služe oči˝; ˝Čemu služe uši˝. Zanimalo nas je i što se nalazi u bundevi, kakvog je okusa naranča, a kakvog mrkva. Volimo mijesiti tijesto, od sjemenki praviti zvečkice i šuškalice. Zanimaju nas zatvorene kutijice, bočice i iznenađenja koja se kriju, igramo se igračkama, valjamo, kotrljamo, punimo, praznimo.
Moramo se posebno osvrnuti na Božićnu svečanost u našem vrtiću. Malobrojni su domovi u koje se na Badnjak u kuću unosi slama u iščekivanju rođenja Isusa. U našim domovima sve rjeđe susrećemo tradicijske načine obilježavanja Došašća, Badnjaka i ostalih običaja vezanih za Božić. Prisjećanje na njih izaziva sjetu i žaljenje što ih ne susrećemo češće. Naša kolegica Terezija Tomičić, u suradnji sa članicama pjevačke skupine Bubamare KUD-a Podvinje, organizirala je Božićnu svečanost pod nazivom ‘O pastiri, čudo novo’ u kojoj su uživali svi prisutni, kako djeca i djelatnici vrtića, tako i roditelji, gosti i članice KUD-a. Posebno bogatstvo u toj svečanosti bio je prikazani običaj kićenja ‘krizbana’ i unošenja slame kako se to nekada radilo. Članice KUD-a i djeca starije skupine svojim su pjesmama, plesom i prezentacijom narodnih nošnji, starinskih predmeta i jela unijeli veliki dašak tradicije. Smisao i cilj ovog događaja upravo je približavanje i učenje djece o važnosti poštovanja i ljubavi prema tradiciji.
‘Slavonijo ostani nam tak’a, očuvana baštino predaka…’