Govor je povezan s cjelokupnim razvojem djeteta, a posebno s razvojem mišljenja. To je psihofiziološki proces koji se razvija na osnovi bioloških i psiholoških čimbenika i okoline. Važan je za razvoj osobnosti i za socijalizaciju. Govorom dijete razvija intelektualne sposobnosti – kad nešto kaže, ono pokušava riječima izraziti misli. Tako misli postaju jasnije. Dijete napreduje od »spoznajno-praktičnog« k »verbalno-apstraktnomu mišljenju«. Dijete izgovara ono što spozna, razvija sposobnost imenovanja, kombiniranja, predviđanja – to su riječi stvaralaštva.
Odgojitelji su u neposrednom kontaktu s djecom i u prilici su promatrati i pratiti djetetov cjelokupni razvoj.
Jezično-govorni razvoj se najvećim dijelom događa zahvaljujući kvalitetnoj komunikaciji djeteta u obitelji. Za poticanje jezično-govornog razvoja vrlo su važne ritmičke pjesmice, brojalice, čitanje priča, dramatiziranje, oponašanje različitih zvukova, posjećivanje knjižnica, kazališta, puno razgovaranja u svakodnevnim životnim situacijama.
Djetetu predškolske dobi je najpotrebnija prisutnost, pažnja i poticaj roditelja jer se govor najintenzivnije razvija u predškolskom razdoblju, a usavršava se cijeli život.
U svijetu bajki
Tradicionalno smo i ove godine obilježili dane Ivane Brlić Mažuranić, hrvatske spisateljice poznate po svojim djelima koja ni danas nisu
26. travnja 2024.
