Ples i pokret uz glazbu

Glazba i pokret neophodni su za cjelovit razvoj djece. Jedan od najvažnijih aspekata u plesno-ritmičkom odgoju je razvijanje kinestetičkog osjeta (osjeta za pokret). Taj razvoj se odvija vježbanjem i kretanjem uz glazbu. Glazbeni pokret je odraz glazbenog osjećaja: ritmičkog i estetskog. On također razvija kulturu pokreta u komunikaciji djeteta. Vrlo je važan princip kreativnosti – razvijanje mašte i stvaralaštva kroz pokret poticanjem na istraživanje i stvaralačku primjenu sadržaja koje su djeca upoznala. U vrtiću je dječja plesna improvizacija najčešća pri aktivnom slušanju glazbe. Doživljaj glazbenih oblika ostvaruje se s djecom tako da odgojitelj pleše s djecom prethodno osmišljenu koreografiju u kojoj će različiti pokreti slijediti različite glazbene teme, a pri ponavljanju glazbene misli, ponavljat će se i pokret. U svojim koreografijama odgojitelj vodi računa o fiziološkim posebnostima pojedine dobi djece, povijesnom određenju glazbe, odnosno koreografije koja treba biti u skladu sa stilom skladbe uz koju djeca plešu.
Primjenjujući plesne strukture kod djece se potiče pravilno držanje tijela, razvoj motoričkih sposobnosti, pravilan rad tjelesnih funkcija te izdržljivost. Poseban cilj je razvijanje estetske kulture pokreta povezivanjem raznolikih struktura gibanja s elementima glazbenog izražavanja. Na kreativan i originalan način djeca kroz pokret i glazbu pokazuju različite načine izražavanja i iskazuju svoju osobnost.